Kineska "nevidljiva ruka" spasila svijet od naftnog šoka: Dok SAD i Iran pregovaraju, Peking diktira pravila na tržištu

Kao drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, Kina je povukla niz strateških poteza kako bi zaštitila svoje zalihe nakon što je rat u Iranu prekinuo pristup za više od 11 miliona barela nafte dnevno.

Smanjenjem uvoza, oslanjanjem na ogromne vlastite rezerve i ubrzanim okretanjem čistoj energiji, Peking je uspješno ublažio, pa kažu čak i potpuno neutralisao udar visokih cijena na domaćem tržištu, što se snažno odrazilo i na globalne tokove.

Ključna uloga Pekinga u stabilizaciji cijena

Nakon više od tri mjeseca ratnih sukoba, pojedini analitičari su predviđali crne scenarije prema kojima bi cijena nafte ove godine mogla skočiti i do 200 dolara po barelu.

Međutim, iako su ukupni gubici u snabdijevanju premašili milijardu barela, cijene sirove nafte ostale su iznenađujuće stabilne, a stručnjaci kao glavnog "krivca" vide upravo Kinu.

"Kina je odigrala ključnu ulogu u ublažavanju udara za ostatak Azije, a samim tim i za globalnu ekonomiju", ističe Daan Walter, direktor energetskog instituta Ember.

U ponedjeljak je cijena sirove nafte Brent pala ispod 78 dolara po barelu zbog očekivanja da bi kroz Ormuski moreuz, preko kojeg ide petina svjetske nafte, uskoro mogla biti obnovljena normalna trgovina.

Poređenja radi, u sedmicama prije napada SAD-a i Izraela na Iran, Brent se prodavao za manje od 70 dolara, da bi početkom maja dostigao četverogodišnji maksimum od 114 dolara. Stručnjaci vjeruju da će kineska politika potrošnje ostati presudna za tržište, bez obzira na to koliko brzo moreuz bude otvoren.

Paradoks iz 1973. godine se nije ponovio

U analizi banke Societe Generale navodi se da je tokom arapskog embarga 1973. godine gubitak od sedam posto globalnog snabdijevanja uzrokovao skok cijena od čak 134 posto. Tokom aktuelnog rata u Iranu takav scenario je izbjegnut, iako sukob pogađa čak 14 posto svjetskog snabdijevanja.

Analitičari ovaj paradoks objašnjavaju ulogom Kine, koju opisuju kao "nevidljivu ruku koja uravnotežuje tržište". Peking je, naime, uspio smanjiti uvoz nafte za oko tri miliona barela dnevno, što je jednako ukupnoj potrošnji Japana.

Janiv Shah, potpredsjednik za tržišta nafte u kompaniji Rystad Energy, objašnjava da je Kina prije rata stvorila ogromne zalihe koristeći jeftinu rusku i iransku naftu koja je bila pod sankcijama. Procjenjuje se da Kina sada raspolaže sa više od milijardu barela u komercijalnim i strateškim rezervama, koje je aktivno počela trošiti u maju.

"Kina je godinama postavljala donju granicu cijena, ali se ove godine taj obrazac potpuno preoknuo", kaže Shah.

Električna vozila kao ventil za rasterećenje

Pored trošenja zaliha, kineske vlasti su ograničile izvoz rafinisanih proizvoda poput benzina i dizela kako bi osigurale domaće tržište, što je tamošnje rafinerije odvratilo od kupovine skupe sirove nafte na međunarodnom tržištu.

Također, ogroman rast prodaje električnih vozila dugoročno je smanjio potrebu za fosilnim gorivima – danas je otprilike svaki drugi novi automobil prodat u Kini na električni pogon. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), kineska flota električnih vozila prošle godine je smanjila potrošnju nafte za oko milion barela dnevno.

"To je bio odličan ventil za rasterećenje globalnog tržišta", navodi David Fishman iz konsultantske kuće Lantau Group, ali upozorava da Kina ne može vječno prazniti zalihe te da će, čim cijene padnu, ponovo početi masovno kupovati naftu radi obnavljanja rezervi.

Od historijske nestašice do viška nafte?

Nakon višemjesečnog straha od najveće energetske krize u historiji, IEA sada upozorava na potpuno suprotan scenario – višak ponude. U najnovijem izvještaju procjenjuje se da će rast proizvodnje naredne godine premašiti potražnju za 4,7 miliona barela dnevno, jer se proizvodnja na Bliskom istoku polako stabilizuje.

Sve ovo ubrzalo je i globalnu tranziciju na obnovljive izvore energije. Kina, kao svjetski lider u proizvodnji električnih vozila, baterija i solarne opreme, bilježi rekordan izvoz čiste tehnologije od početka sukoba u Iranu.

Muyu Xu, viša analitičarka kompanije Kpler, smatra da bi se višak nafte na tržištu mogao pojaviti već narednog mjeseca. Brzim otvaranjem Ormuskog moreuza na tržište bi se odjednom vratilo oko 100 miliona barela trenutno blokirane nafte, a Iran bi dodatno povećao proizvodnju ako mu SAD ukinu sankcije, prenose Nezavisne.

Međutim, ukidanje sankcija Teheranu moglo bi smanjiti privlačnost iranske nafte za Kinu, koja ju je do sada kupovala po izuzetno povoljnim cijenama jer Iran nije imao drugih kupaca. Budući da su mnoge države već osigurale zalihe za ljeto, Kina ponovo postaje ključni faktor.

"Ovo je potpuno drugačija slika od one prije samo dva mjeseca. Trenutno jedino Kina ima kapacitet da apsorbuje toliki višak ponude, ali glavno pitanje glasi – šta Kina zapravo želi kupiti?", zaključuje Xu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad